ONA STARA „DOBRA” VREMENA
- ponovo utvrðivanje porekla imovine -
Davne 1973. godine stupio je na snagu Zakon o utvrðivanju porekla imovine na osnovu kojeg su u tadašnje vreme formirane komisije u svakoj opštini i svakom gradu širom SFRJ, da bi utvrdili ko je radio nelegalne, crne poslove, ko se bogatio mimo plaæanja odgovarajuæeg poreza, i ko se bogatio na leðima radnièke klase nasuprot tekovinama narodne revolucije i samoupravnog socijalistièkog ureðenja naše lepe SFR Jugoslavije.
Nakon 33 godina ponovo su se dosetili starog recepta za naplaæivanje poreskih dažbina, suzbijanja sive ekonomije, pa èak i otkrivanja protivzakonitih radnji kao što je organizovani kriminal, rasturanje droge, itd. Naime, resorni ministar je krajem jula ove godine doneo Pravilnik o naèinu i postupku utvrðivanja poreske osnovice poreza na dohodak graðana na neprijavljene prihode unakrsnom procenom na osnovu Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji koji važi od 2003. godine.
Iz dnevnog lista Novosti od 3.08.2006. godine saznajemo da su poreski inspektori veæ krenuli u kontrolu i verovatno æe zakucati na vrata oko 10.000 biznismena, politièara, estradnih zvezda, sportista…, a kontrola je poèela od Beograda. Tokom naredna dva meseca kontrola æe se proširiti na regionalne centre i filijale poreske uprave, tako da sve koji prema procenama imaju imovinu vredniju od 20 miliona dinara (oko 240.000 €), èeka provera razlike izmeðu prihoda i trenutne imovine. Po poslednjim podacima po pozivu iz 2003. godine imovinu vredniju od 20 miliona dinara je prijavilo svega 1.298 graðana Srbije, dok poreznici procenjuju da u Srbiji ima izmeðu 10.000 i 20.000 bogataša.
O tim novinama, o samom postupku i o moguæim posledicama smo pitali gospodina Milana Joviæa diplomiranog ekonomistu, inaèe sudskog veštaka iz ekonomsko-finansijske oblasti.
- Ko su po zakonu bili dužni da do 1.11.2003. godine prijave svoju imovinu?
- To su poreski obveznici fizièka i pravna lica koji su po nekom osnovu dužni da plaæaju porez, kao napr. porez na zarade i druge prihode, porez na imovinu, porez po odbitku u ime poreskog obveznika, koji su dužni da vode propisano knjigovodstvo, podnose poreske prijave, itd., a koji imaju imovinu vredniju od 20.000.000 dinara.
- Šta se sve smatra imovinom?
- Imovinom se smatraju nepokretnosti (stan, kuæa, poslovna zgrada i prostorije, garaža, zemljište i dr.); akcije ili udeli u pravnom licu; oprema za obavljanje samostalne delatnosti; motorna vozila, plovila i vazduhoplovi; štedni ulozi i gotov novac kao i druga imovinska prava.
- Po malopre pomenutom Pravilniku šta se taèno utvrðuje?
- Poreska uprava utvrðuje razliku izmeðu prijavljene imovine koju su poreski obveznici prijavili 2003. godine i u meðuvremenu steèene imovine do 31.12.2005. godine. Na tu razliku, poreski obveznici treba da plate porez od 20 odsto, ako tu razliku ne mogu da pravdaju prihodima.
- Na koji naèin poreznici procenjuju trenutnu poresku osnovicu?
- Postoji dva naèina. Jedan naèin je metodom parifikacije, kada inspektori Poreske uprave procenjuju osnovicu polazeæi od raspoložive uredne poslovne dokumentacije ako one postoje i nisu proknjižene, raspoložive poslovne dokumentacije o poslovanju u odreðenom periodu kraæem od perioda oporezivanja (dnevnom, nedeljnom ili meseènom) tako što se na osnovu podataka o tom delu poslovanja procenjuje poreska osnovica za period za koji se utvrðuje porez; podataka i èinjenica o ostvarenom prometu (dnevnom, nedeljnom ili meseènom) utvrðenom uviðajem ili kontrolom, tako što se na osnovu tih podataka i èinjenica procenjuje poreska osnovica za period za koji se utvrðuje porez; uporeðivanja sa podacima drugih poreskih obveznika koji obavljaju istu ili sliènu delatnost na istoj ili sliènoj lokaciji, pod približno jednakim uslovima (parifikacija) i ostalih relevantnih podataka i èinjenica.
Drugi naèin procene je tzv. unakrsna procena poreske osnovice kada se uzima razlika izmeðu vrednosti neto imovine na kraju i na poèetku kalendarske godine, uveæane za procenjene izdatke za privatne potrebe (ishrana, letovanje, školarine, troškovi domaæinstva, itd.), s jedne i prijavljenog dohotka s druge strane.
Jedan primer. Poreski obveznik je 2003. godine prijavio svoju imovinu u vrednosti od 35.000.000,00 dinara. Od avgusta 2006. godine se kontroliše period od 01.01.2003. do 31.12.2005. godine. Procenom je utvrðeno da se vrednost imovine u tom periodu poveæala na 70.000.000 dinara, a procenjeni troškovi za privatne potrebe iznose 5.000.000 dinara.
70.000.000 dinara - utvrðena vrednost imovine u trenutku kontrole
+ 5.000.000 dinara - procenjeni troškovi za privatne potrebe
75.000.000 dinara - ukupno procenjena vrednost imovine
-35.000.000 dinara - prijavljena imovina 2003. godine
40.000.000 dinara - poreska osnovica za kontrolisani period
- Šta se dešava sa onim poreskim obveznicima koji su po zakonu iz 2003. godine bili dužni da prijave svoju imovinu, a to nisu uèinili ili su pak prijavili manju vrednost od stvarne vrednosti?
- Ti obveznici su, pre svega izvršili krivièno delo poreske utaje po Kriviènom zakoniku Republike Srbije za koje je propisana kazna zatvora èak do osam godina i novèana kazna. Sa druge strane, kod tih poreskih obveznika se unakrsnom procenom utvrðuje poreska osnovica na celokupnu imovinu u trenutku kontrole što znaèi da oni plaæaju porez na 75.000.000 dinara, ako ostanemo kod gornjeg primera. Iz ovog se vidi da nije bilo pametno ne prijaviti imovinu ili prijaviti u manjoj vrednosti od stvarne, jer æe sadašnjom kontrolom u tom sluèaju utvrditi veæa osnovica, pošto se u tim sluèajevima kontroli podleže celokupna imovina.
- Kako æe poreski obveznici znati da li vrednost njihove imovine prelazi 20.000.000 dinara po proceni poreznika?
- Procenu vrednosti imovine mogu da im izvrše finansijski struènjaci po istim metodama koje koriste i inspektori Poreske uprave, pre nego što doðe kontrola kod njih i na taj naèin mogu unapred znati koja æe se vrednost utvrditi i na taj naèin mogu biti blagovremeno spremni za kontrolu.
- Do nedavno ste puno saraðivali sa preduzeæima, a naroèito sa preduzetnicima iz Ade i okoline, a nekad ste i sami kreirali lokalnu poresku politiku. Kakva je sadašnja situacija?
- Veæ nekoliko godina smo moja supruga i ja u penziji, ali je ona pored penzije otvorila agenciju za knjigovodstvene usluge. U sklopu te agencije vršimo i savetodavne aktivnosti i zastupanje klijenata pred poreskim organima. Prema tome, i dalje sam aktivan, i dalje radim ono što najbolje znam i šta sam radio celog života.
Ne zna se još kakve æe efekte doneti republièkom budžetu ovi potezi, ali æe svakako poveæati priliv u zavisnosti od savesnosti, struènosti i agilnosti inspektora Poreske uprave. Postavlja se pitanje, da li æe se stvarno jednako kontrolisati svi koji su po Zakonu bili dužni da prijave svoje prihode, ili æe, radi reda i marketinga naplatiti porez od nekoliko njih manjih i slabijih „bogataša”, a ostalima se progledati kroz prste iz ovih ili onih razloga. Vreme æe pokazati.
Naši èitaoci mogu postaviti svoja pitanja u vezi gore iznetih pismenim putem poštom, faksom ili na naš e-mail redakciji Panorame, pa æemo u zavisnosti od interesovanja nastaviti sa ovom temom.
Vaštag Robert